VIJESTI

Svjetska marka jednog Terawata obnovljive energije

Svjetska marka jednog Terawata obnovljive energije

Trebalo je 40 godina da globalni programeri vjetra i sunca instaliraju svojih prvih trilijuna vata proizvodnih kapaciteta, a sljedećih trilijun mogao bi biti završen u sljedećih pet godina.

To je zaključak istrage Bloomberg New Energy Finance (BNEF) koja je izračunala da je industrija negdje u prvoj polovini ove godine dostigla prekretnicu od jednog teravata.

To je otprilike isti proizvodni kapacitet kao i cijela američka flota, iako se obnovljivi izvori energije rjeđe koriste od tradicionalnih elektrana na ugljen i nuklearne elektrane, pa stoga s vremenom proizvode manje električne energije.

Nalazi ilustriraju razmjere procvata zelene energije, koji je privukao 2,3 trilijuna američkih dolara investicija za postavljanje vjetroelektrana i solarnih farmi na skali kojom danas upravlja.

BNEF procjenjuje da pad troškova za te tehnologije znači da će sljedeći teravat kapaciteta koštati oko pola, 1,23 biliona dolara, a stići će negdje 2023. godine.

"Vjetar i solar dobivaju bitku za prevlast nad troškovima, tako da će ova prekretnica biti samo prva od mnogih", rekao je Albert Cheung, šef analize u BNEF-u u Londonu.

Svijet je 2016. imao ukupno oko 6,2 teravata instalirane snage, od čega je oko jedan teravat ugljena u Kini, prema istraživačkoj grupi.

Kao i svi prekretnici, dostizanje teravata proizvoljna je oznaka koja ogrebotina na površini rasprave o tome koliko će obnovljivi izvori energije doprinijeti globalnom energetskom sistemu.

Svaka elektrana radi na različit „faktor kapaciteta“, mjeru koja bilježi i efikasnost postrojenja u proizvodnji električne energije i frekvenciju s kojom radi.

U prosjeku, vjetroelektrane imaju faktor kapaciteta oko 34 posto širom svijeta, što znači da rade otprilike trećinu vremena, navodi BNEF.

Neke od najboljih web lokacija imaju faktore veće od 60 posto.

Što se tiče fotonaponske solarne energije koja prati sunce, ta se očitanja kreću od 10 posto u Velikoj Britaniji do 19 posto u Sjedinjenim Državama i 24 posto u pustinji Atacama u Čileu.

Za usporedbu, elektrane na ugalj imaju faktor kapaciteta 40 posto, a nuklearne elektrane ponekad se udvostruče.

Ipak, teravat instaliranog kapaciteta za obnovljivu energiju označava značajan rast za industriju koja je jedva postojala na prijelazu stoljeća.

Više od 90 posto svih tih kapaciteta instalirano je u posljednjih 10 godina, što odražava poticaje koje je Njemačka pokrenula početkom 2000-ih, a koji su plaćanje zelene energije učinili transparentnim za investitore i bankare za isto.

Azijske države do danas su upile 44 posto novog vjetra i 58 posto solarnog razvoja, a Kina čini oko trećinu svih tih postrojenja.

Vjetar je činio 54 posto prvih teravata, ali očekuje se da će solarni vjetar preteći vjetar početkom 2020. godine.

Kina je predvodila svijet u instalacijama solarne energije u posljednjih pet godina sa 34 posto svjetskog solarnog kapaciteta i i dalje će biti najveće svjetsko tržište za oba izvora energije, dostižući 1,1 teravat u zemlji za godina 2050.

"Kako prelazimo na drugi i treći teravat, skladištenje energije bit će mnogo važnije", rekao je Cheung.

"Tu trenutno vidimo puno ulaganja i inovacija."

Autor David Twomey

Izvorni članak (na engleskom)


Video: Umjetna svjetlost kao gorivo (Jun 2021).