TEME

4 miliona godina evolucije da biste došli do ovoga?

4 miliona godina evolucije da biste došli do ovoga?

Australopithecus je najstariji poznati hominid. Australopithecus znači "južnoafrički majmun", a procjenjuje se da je star do 4 miliona godina.

Prehistorijska prehrana čovjeka u osnovi je ovisila o sakupljanju biljaka, gomolja i drugog povrća, kao i o gutanju insekata, jaja insekata i malih životinja.

Jedna ili više podvrsta Homo erectus evoluirale su u Homo sapiens, novi fizički tip. Najstariji ostaci homo sapiensa stari su između 250.000 i 50.000 godina. U strogom smislu naziva se homo sapiens neanderthalis: neandertalac.

Neandertalci su bili sposobniji i mentalno napredniji od bilo kojeg drugog bića koje je ranije naseljavalo Zemlju.

Neandertalac je naglo nestao, njegovo mjesto zauzeli su moderni ljudi, prije oko 35 hiljada godina.

Nakon neandertalca došao je Homo sapiens sapiens, vrsta kojoj pripadaju savremena ljudska bića. Opstanak čovječanstva tokom paleolita uglavnom je postignut životom zajednice, domišljatošću, tehničkim otkrićima i društvenom sposobnošću koju je razvilo za komunikaciju i očuvanje sjećanja na svoju kulturu.

Ono što je modernom čovjeku dalo kontrolu nad Zemljom nisu bile fizičke sposobnosti, već sposobnost da iskoristi i prenese svojim potomcima kulturne informacije naučene kroz njegovu inteligenciju.

Nakon mnogo hiljada godina evolucije, mogli bismo reći da je ljudsko biće tehnološki mnogo napredovalo, mada to nije bilo u stanju učiniti istim tempom, ni emocionalno ni duhovno.

Nismo uspjeli učiniti da u našem ponašanju prevladaju djela dobrote, solidarnosti i ljubavi, a još manje iskorijene zla iz našeg društva poput ratova, uništavanja prirodnih resursa, etničke ili vjerske mržnje.

Možda smo došli do najmanje racionalnog trenutka u našoj istoriji, najnasilnijeg, najnepravednijeg i sa najvećom razlikom između bogatih i siromašnih; imamo najveću destruktivnu sposobnost i sve smo više izloženi hirovitoj volji sve manjih i manjih grupa.

Međutim, i za razliku od toga, imamo i najveću količinu nakupljenog znanja o prirodi, o biologiji, medicini, astronomiji i svim granama nauke. Imamo neophodno znanje da modificiramo sve, od DNK do klime na cijeloj planeti.

Naša vrsta je u točki svoje istorije u kojoj mora odlučiti hoće li ići putem civilizacije ili varvarstva, putem nasilja ili ljubavi, grabežljivosti ili održivosti.

To je prvi put da se moramo odlučiti univerzalno, kao vrsta, na globalnom nivou. Ali to je odluka koju definitivno ne možemo prepustiti rukama nekolicine koji su vodili puteve kojima je čovječanstvo išlo posljednjih decenija, jer ako je odluka pogrešna, vrlo je moguće i da će biti posljednja.
Pravilno odlučivanje znači djelovanje. To znači borbu za ljudska prava u najširem smislu. Oni iz prošlosti, oni iz sadašnjosti i oni iz budućih generacija. Protiv krčenja šuma i za preraspodjelu bogatstva. Protiv ratova i zato što svima postoji pristup pitkoj vodi. Protiv GMO i pesticida i za mir u svijetu i za slobodu petorice. Protiv iskorištavanja čovjeka od strane čovjeka i za pristup zdravstvu, obrazovanju, stanovanju i radu. Protiv gladi u svijetu i za kraj potrošačkog društva. Nije važno u kojem se prednjem dijelu borbe nalazimo, ako je njezin konačni cilj postići zdravu životnu sredinu i dostojanstven život za sve, to je da smo na istom putu koji jamči opstanak čovječanstva.

Ricardo Natalichio
direktor
www.ecoportal.net


Video: The Reality of Truth (Jun 2021).