VIJESTI

Mala država južnog Pacifika zabranit će pelene za jednokratnu upotrebu

Mala država južnog Pacifika zabranit će pelene za jednokratnu upotrebu

Vanuatu je jedna od zemalja na svijetu s kojom su klimatske promjene najizravnije suočene zbog porasta nivoa mora i temperatura. Zbog toga primjenjuje vrlo agresivnu politiku zaštite okoliša.

To je zemlja u južnom Tihom okeanu, koju čini oko 80 ostrva koja se protežu na 1.300 km. i koja se nalazi 1.750 kilometara istočno od Australije.

Zbog svoje neizmjerne ljepote i spokoja zaslužio je titulu "Zemlja sreće" među turističkim destinacijama. Ali, prijeti zagađenje i smeće i prema njima su vlasti bile stroge kada su prošle godine poduzimale mjere poput zabrane plastičnih vrećica, a sada jednokratnih pribora za jelo i čaša.

Najupečatljivija od ovih mjera je zabrana jednokratnih pelena od 1. decembra ove godine.

Ministar vanjskih poslova Ralph Regenvanu donio je ovu iznenađujuću odluku prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Port Vili (glavnom gradu Vanuatua)

Regenvanu je objasnio da je istraga pokazala da su pelene za jednokratnu upotrebu najčešći predmet kućnog otpada u glavnom gradu Vanuatua. "Njihova zabrana znatno će smanjiti količinu plastičnog otpada", objavio je zvaničnik na svom Twitter profilu.

Pelene se ne mogu kompostirati niti su biološki razgradive, pravi su izazov za okoliš zbog plastike i kemikalija koje je čine, dodajući činjenicu da nakon upotrebe sadrže organski otpad.

Jednokratne pelene su neodržive

Sirovina za jednokratne pelene je celuloza, što znači da se drveće mora sjeći za njihovu proizvodnju. Procjenjuje se da su oni neophodni pet stabala po djetetu.

Celuloza je glavna komponenta, ali ona takođe sadržinaftni proizvodi koji jako zagađuju kao što su polipropilen, polietilen, elastike, ljepila i plastika.

Ako izračunamo da beba koristi u prosjeku šest pelena dnevno, to predstavlja otprilike 5.400 pelena tokom prvih 30 meseci života. To znači više od tone otpada po djetetu. Ako zbrojimo ono što sve bebe u zemlji kontaminiraju, bilo bi više od900.000 tona godišnje.

Tome moramo dodati i vrijeme potrebno da se prljave pelene koje bacamo razgrade. Govori se o tome 200 godinaNeki govore o 300, drugi o 100. U svakom slučaju, to je jako dugo.

Zabrana njegove upotrebe velika je odluka za ovu zemlju, a vraćanje platnenim pelenama, u njihovim modernim verzijama, ekološki je prihvatljiva opcija koju bismo mogli primijeniti.

Sa informacijama od:


Video: 179 ZEMALJA POTPISALO SPORAZUM O GENOCIDU (Jun 2021).